Kolumna

Izumiru li dizelski motori za 10 godina?

Nove regulative o kvaliteti ispušnih plinova kao da pišu osmrtnicu dizelskom motoru

Vladimir Baće |

Pratite li vijesti iz automobilske tehnologije nesumnjivo ste naišli na brojne članke koji predviđaju crnu sudbinu dizelskom motoru kao pogonskom stroju osobnog automobila. Posljednje kontroverze oko dozvoljenih emisija ispušnih plinova i načina njihovog mjerenja daju na značenju glasovima koji govore o skorom potpunom napuštanju dizelskih motora u osobnim automobilima. U prilog tome ide i izjava Volva kako prestaje s razvojem dizelskih motora, kako bi se koncentrirao na druge, alternativne, pogonske motore. No, je li dizel uistinu toliko ugrožen, ili govorimo samo o svojevrsnoj korekciji njegove popularnosti?

Popularnost dizelskih motora nije neobična. S općom fiksacijom zakonodavaca na niskoj emisiji CO2, motori koji garantiraju nižu potrošnju goriva automatski su bili u prednosti. Zahvaljujući svojoj nižoj potrošnji, pogotovo u mješovitom ciklusu i gradskoj vožnji, dizelski motor brzo je postao glavni fokus razvoja europskih proizvođača. Tome treba dodati i nižu cijenu samog goriva, kao i činjenicu da je dizelsko gorivo čak i nešto kaloričnije po litri što doprinosi realno nižim troškovima pogonskih goriva dizelskih motora. Dodamo li tome i uspješan razvoj novih sustava ubrizgavanja, pojavom common rail sustava ubrizgavanja, ali i raznih sustava pročišćenja ispušnih plinova dizelskih motora, postaje jasna njihova iznimna popularnost. S udjelom od čak 55 posto, unatoč relativno višoj početnoj cijeni, možemo reći da je dizel omiljeno pogonsko gorivo europskih kupaca.

Što se promijenilo? Za početak, skandal oko lažnog mjerenja količine ispušnih plinova u Sjedinjenim Državama prelio se i na Europu, te je znatno pojačan nadzor stvarne emisije ispušnih plinova. Kako su dizeli već otprije poznati kao nešto veći zagađivači, pogotovo sa spojevima dušika (NOx) ali i čestica čađe, postaju sve glasniji prijedlozi da se ograniči njihova uporaba. Potencijalno uvođenje još strožih regulativa o nivou ispušnih plinova, nakon postojećeg Euro 6, ima potencijal ozbiljno uzdrmati konstruktore dizelskih motora budući da će zahtijevati još kompleksnije i skuplje sustave obrade ispušnih plinova.

Zanimljivo je da, u posljednje vrijeme, glavni protivnici dizelskih motora nisu same regulatorne agencije i zakonodavci. Istina, Euro 6 standard gotovo je izjednačio dozvoljenu emisiju benzinskih i dizelskih motora a novi WLTP ciklus mjerenja potrošnje goriva i emisije štetnih plinova postavlja dodatne probleme pred proizvođače, no glavni problem za dizelske motore dolazi iz gradskih vlasti. Naime, brojni gradovi razmatraju, ili su već odlučili, o djelomičnoj ili potpunoj zabrani automobila s dizelskim motorima u svojim središtima. Takvu odluku opravdavaju štetnijim ispušnim plinovima, pogotovo dušičnim oksidima i česticama čađi, koje ispuštaju dizeli. Pariz uvodi postupnu zabranu dizelskih motora, prvo za vozila proizvedena prije 2000. godine, uz oštriju regulaciju za novija vozila. Cilj je potpuna zabrana do 2025. godine. Sličan primjer slijede London, Madrid i Oslo kombinacijom ograničenja, dodatnih taksi za ulaz u centar, ali i subvencija nabave električnih i hibridnih vozila za taksiste.

Kakva je budućnost dizela? Dizelski motor neće nestati tako brzo. Previše je novca utrošeno u njegov razvoj da bi ga se napustilo preko noći. Za očekivati je da će, zbog više cijene dodatne opreme potrebne za obradu ispušnih plinova, prestati uporaba najmanjih dizelskih motora kakve nalazimo u gradskim automobilima. Njih će nadomjestiti mali turbo benzinci, ili hibridna i električna vozila manjeg dosega. Kao pogonski stroj većih i skupljih automobila dizel će i dalje biti zanimljiv izbor, ali uz veći naglasak na dodatnu obradu ispušnih plinova. Teško je odmah zaboraviti na bitno nižu potrošnju dizela u klasi većih i težih automobila. Ne treba zaboraviti da i proizvođači pogonskih goriva trebaju određeno vrijeme da prilagode ponudu goriva stanju na tržištu. Stoga, za očekivati je da europska romansa s dizelskim motorima lagano popušta, ali nije potpuno mrtva. Slijedi nam postupni odmak prema novim pogonskim tehnologijama, još modernijim benzincima i hibridima, no dizeli će i dalje imati svoj dio tržišnog kolača.