Kolumna

Zašto ubijaju dizelaše, a krivi su za tek 12 posto emisija? Odgovor je - politika

Dizelaši su u Europi postali politički nekorektna Babaroga. Prodaja im pada, a mnoge države prijete novim nametima, ali činjenica je da nisu najveći „zacrnjivači“ zraka

Ozren Adamović |

Tehnologije i trendovi odavno su iz ruku autoindustrije prešli u političke vode. Neki se europski gradovi natječu koji će prije zabraniti dizelašima pristup, a svako toliko osvane neki naslov u kojem se planira zabrana prodaje automobila pokretanima motorima s unutrašnjim izgaranjem. Doduše, obično se radi o datumima udaljenim tridesetak godina od danas, što znači da će te i takve izjave brzo pasti u zaborav. Isto tako, dizelske se zabrane u pravilu odnose na starije automobile koji ne zadovoljavaju novije ekološke norme. To naravno ne piše u bombastičnom naslovu koji najavljuje zabranu dizelaša...

Sve to uzrokuje pad prodaje dizelskih modela. Možda manji nego što neki očekuju, ali činjenica je kako se kupci okreću benzincima i hibridima. U tome ne bi trebalo biti ništa loše, zar ne? Teoretski ne, ali industrija počinje upozoravati političare da hajkom na dizelaše zapravo rade ekološku štetu, a ne korist. Naime pad prodaje dizelaša znači povećanje ukupne emisije CO2, a to je ono protiv čega se politika i ekolozi bore već godinama. Britansko je ministarstvo prometa objavilo podatke prema kojima je prosječna emisija CO2 novih automobila prodanih u Ujedinjenom Kraljevstvu u prvih deset mjeseci 2017. iznosila 121,1 g/km i bila na najboljem putu da do kraja godine premaši 120,3 g/km koliko je iznosila 2016. Statistika kaže kako je u UK ta brojka bila u konstantnom padu za 4,02 g/km godišnje od 2003. Posljedica je to 17-postotnog pada prodaje dizelaša koji emitiraju manje CO2 od ekvivalentnih benzinaca.

Dizelaši su označeni kao "zlikovci" zbog veće emisije otrovnih dušičnih oksida, ali moderne norme Euro6 to su značajno smanjile, pa prodaja novih dizelaša nije problem, problem su oni stari "čađavci" koje bi stvarno trebalo ukloniti s ceste. Najlakše je to napraviti nekakvim poticajem. Kao što u mnogim zemljama postoje poticaji za kupnju hibridnih i električnih automobila, tako bi države mogle poticati uklanjanje starih dizelaša s ceste financijskim poticajem za njihovu zamjenu modernim automobilima. Radile su to zemlje s automobilskom industrijom kada je kriza prepolovila tržište, princip je vrlo jednostavan... Ako želimo čišće gradove to bi bio ekološki potez.

Koliko je hajka na dizel u automobilima prenapuhana pokazuje još jedan britanski podatak. U Londonu, koji je često predvodnik u anti-dizelskim kampanjama, polovica emisija štetnih dušičnih oksida (NOx) dolazi od cestovnog transporta, ali dizelski su automobili odgovorni za samo 12 posto emisija NOx u britanskoj prijestolnici. Možda bi korisnije bilo malo se pozabaviti s ostalih 88 posto zagađivača...