Servis

Klima uređaji - ili redovno servisiranje, ili skupi popravci!

Klimatizacijski sustav u autu potrebno je svake dvije godine pregledati i po potrebi nadopuniti plinom, a specijalizirane servisne radionice to nude za manje od 200 kuna

Branimir Tomurad |

Opušteni i zadovoljni, prtljažnika napunjenog do vrha i s klincima koji pjevaju na stražnjem sjedalu krećete put mora. Temperatura je 34 stupnja, na asfaltu i više, a klima u ključnom trenutku otkazuje poslušnost. Danas svaki noviji auto ima klimu, a svijest da ju je potrebno servisirati svake dvije godine još se nije razvila kod velike većine vozača. Nemojte učiti na svojoj koži, pogotovo kada se servisni pregled i punjenje klime nudi za 150 kuna po akcijskoj cijeni.

Najlakše ju je usporediti s dezodoransom. Kada miris pod tlakom izlazi (ekspandira) iz limenke, tlak mu naglo pada a s njime i temperatura pa se javlja efekt hlađenja. Klima radi na istom principu: poseban se plin stlačuje na 15 do 20 bara čime mu raste temperatura, tako stlačen i ugrijan ide u hladnjak i hladi se čim bliže atmosferskoj temperaturi te zatim ekspandira unutar samog sustava i takav pothlađen odlazi u izmjenjivač topline koji je skriven duboko ispod komandne ploče u kabini. Zvuči jednostavno, ali svaki sustav u autu u kojem su visoki tlakovi podložan je propusnosti, kvarovima i stoga ga je potrebno redovito održavati. Mehanički se dijelovi troše, a na tlačnim vodovima i izmjenjivačima topline (hladnjacima) stvaraju se mikropore koje proouštaju plin kojem zatim pada tlak, a s njime i efikasnost klima uređaja.

Ovaj čest problem, pogotovo kod vozila starijih godišta, nastaje zbog gubitka plina i pada tlaka u sustavu. Naime, svi su spojevi izmjenjivača topline i cijevi zabrtvljeni gumicama koje su porozne, ali i stare pa gube elasticitet i počinju propuštati. Ako je propusnost mala, posebnim uređajem se doda još plina u sustav i možete nastaviti koristiti klimu, no ako je propusnost iznad propisane u radionici moraju pronaći mjesto gdje sustav propušta i servisirati ga. Kada se traži mjesto propuštanja koristi se boja koju serviseri ubacuju u sustav, a potraga za curenjem vrši se plavičastom lampom i žutim naočalama koje olakšavaju promatranje.

Ako se začuju ružni zvukovi iz kompresora, u najboljem slučaju morat ćete zamijeniti ležaj. Međutim, današnji dijelovi napravljeni su kako bi se mijenjali, a ne servisirali pa ćete najčešće morati promijeniti čitav kompresor. To je trošak koji varira od 2500 do 4500 kuna za većinu modela automobila, ali ima i mnogo skupljih. Često se dogodi da kamenčić tijekom vožnje ošteti hladnjak koji je uvijek postavljen ispred hladnjaka motora pa se potpuni gubitak plina manifestira prestankom rada klime. U tom slučaju osim hladnjaka treba mijenjati i odvlaživač - dio koji štiti sustav (pogotovo kompresor) od korozije skupljajući vlagu uz pomoć posebnog gela na koji se vlaga veže. Hadnjak stoji od 700 do 1200 kuna za česte modele vozila (uz iznimke, jasno), a isušivač oko 700 kuna (uz iznimke, također). To je zapravo filtar, ali ne treba ga zamijeniti s filtrom kabine jer on služi za filtraciju zraka koji ulazi u kabinu.

Slabašno puhanje i neugodan miris kvare iskustvo vožnje. Često se događa da se zbog neredovitog održavanja ne zamijeni filtar kabine, a to smanjuje protok ventilacijskog zraka i smanjuje efikasnost klima uređaja. Jasno, često je popraćeno neugodnim mirisom uzrokovanim truljenjem čestica koje je filtar zadržao da ne uđu u kabinu. Preporuka je kupnja filtra s aktivnim ugljenom koji djeluje antibakterijski, ali na tržištu su dostupni i dezinfekcijski sprejevi s kojima se filtri mogu tretirati, pogotovo nakon jesenskog razdoblja kada do njih dopre lišće. Zamjena filtra košta stotinjak kuna, čak i manje za većinu automobila, učinite to na svakom servisu radi vlastite ugode i zdravlja. Često će vas plašiti mogućnostima pojave bolesti kao što je legionela, no to je ipak malo pretenciozno.

Koristite klimu i zimi i ljeti. Najčešća je pogreška nekorištenje klime zimi, jer se u kompresoru i ostalim dijelovima sustava talože nečistoće koje nakon dugog stajanja počnu kolati sustavom i uzrokuju moguće kvarove, umjesto da se redoviti manje količine zaustavljaju u filtru. Upravo zato najbolje je koristiti klimu zimi, recimo za odmagljivanje stakala. Činite to nekoliko minuta, zatim ju ugasite. U slučaju automatskih klima ne morate ništa dirati, stavite željenu temperaturu i pritisnite tipku "auto", a sustav će sve ostalo činiti sam tijekom cijele godine. Druga najčešća pogreška je loša navika negašenja klime prije nego se dođe na odredište. Ako je jako vruće i klima radi punom parom, u ventilacijskom sustavu se kondenzira puno vlage. Kada ugasite klimu par minuta prije odredišta sustav se izvjetri pa neće biti neugodnih mirisa kod ponovnog pokretanja. To je pogotovo važno kad stignete, primjerice, na more i ostavljate auto dulje da stoji na suncu.

Za 150 kuna svježi do mora. Servis klime s punjenjem po potrebi stoji oko 150 kuna. Nekada više, nekada manje, jer obično se veže uz servisne pakete. Za taj novac, provjeri se pad tlaka u sustavu, po potrebi nadopuni, a nakon toga možete ipak biti sigurniji da nećete doživjeti neugodnu situaciju na cesti putujući do mora. Klime vole otkazivati baš tada jer rade punom snagom i dulje vrijeme. Sve i da se kvar dogodi, spustite se na staru cestu, otvorite prozore i uživajte u putovanju u kakvom smo nekad uživali. Imali smo sporije aute bez klime, puno više vremena, kave u Rastokama ili Severinu na Kupi. Ne dajte klimi da vam pokvari godišnji odmor.

VAŽNI SAVJETI:

Kako koristiti ručnu klimu?

Nemojte stisnuti tipku A/C i staviti birač temperature na najhladnije. Čak i kada je klima uključena, kombinirajte ju sa sustavom grijanja, odnosno biračem temperature regulirajte temperaturu u kabini, a ne jačinom puhanja ventilacije. Ventilator na velikoj brzini samo u početku pomaže da se unutrašnjost brže ohladi, a kasnije ga stavite na prvu poziciju i regulirajte temperaturu biračem crveno/plavo.

Kako koristiti automatsku klimu?

Mnogima smeta puhanje u glavu, prebace ju na ručni mod rada, a onda se kuhaju u autu. Stisnite tipku Auto, a ako puše prejako dignite temperaturu na selektoru sve dok se puhanje ne smanji. Kasnije po želji snižavajte temperaturu, a prije odredišta povećajte i kasnije otvorite malo prozor da ne doživite toplinski šok. Dvadeset inženjera razvijalo je takav sustav, ali neuki vozač u trenu ju proglasi lošom. Tu nešto ne štima, zar ne?